| hidroloske stanice | 29-09 | 30-09 | 01-10 | 02-10 | 03-10 | 04-10 | 05-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -157 | -150 | -152 | -155 | -160 | -162 | -162 |
| Apatin | -102 | -101 | -104 | -106 | -108 | -110 | -110 |
| Bogojevo | -98 | -100 | -98 | -99 | -102 | -104 | -106 |
| Backa Palanka | -78 | -82 | -84 | -81 | -83 | -84 | -86 |
| Novi Sad | -64 | -66 | -68 | -65 | -67 | -68 | -70 |
| Slankamen | 30 | 27 | 23 | 19 | 17 | 20 | 18 |
| Zemun | 176 | 172 | 169 | 167 | 166 | 166 | 167 |
| Pancevo | 223 | 219 | 216 | 214 | 213 | 213 | 214 |
| Smederevo | 426 | 420 | 417 | 415 | 415 | ||
| N.Knezevac | 136 | 136 | 136 | 134 | 134 | 132 | 132 |
| Senta | 210 | 210 | 210 | 208 | 208 | 206 | 206 |
| Titel | 31 | 28 | 24 | 20 | 18 | 21 | 19 |
| S.Mitrovica | -2 | -4 | -6 | -10 | -12 | ||
| Sabac | -104 | -106 | -108 | -112 | -114 | ||
| Beograd | 134 | 130 | 127 | 125 | 124 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.