| hidroloske stanice | 2026-05-13 | 14-05 | 15-05 | 16-05 | 17-05 | 18-05 | 19-05 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -55 | -57 | -50 | -40 | -32 | -26 | -19 |
| Apatin | 12 | 8 | 10 | 12 | 20 | 30 | 36 |
| Bogojevo | 1 | -5 | -7 | 0 | 8 | 11 | 18 |
| Backa Palanka | 17 | 12 | 9 | 3 | 11 | 15 | 21 |
| Novi Sad | 23 | 20 | 18 | 12 | 20 | 24 | 30 |
| Slankamen | 94 | 93 | 92 | 91 | 90 | 94 | 100 |
| Zemun | 209 | 207 | 206 | 205 | 205 | 207 | 212 |
| Pancevo | 245 | 243 | 242 | 241 | 241 | 243 | 248 |
| Smederevo | 440 | 438 | 437 | 436 | 435 | ||
| N.Knezevac | 174 | 176 | 178 | 180 | 184 | 190 | 194 |
| Senta | 246 | 248 | 250 | 252 | 256 | 260 | 264 |
| Titel | 94 | 92 | 87 | 86 | 85 | 90 | 96 |
| S.Mitrovica | 137 | 146 | 152 | 163 | 185 | ||
| Sabac | 16 | 24 | 29 | 40 | 60 | ||
| Beograd | 162 | 160 | 159 | 158 | 158 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.