| hidroloske stanice | 27-09 | 28-09 | 29-09 | 30-09 | 01-10 | 02-10 | 03-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -157 | -148 | -142 | -140 | -143 | -150 | -152 |
| Apatin | -96 | -100 | -98 | -91 | -88 | -90 | -92 |
| Bogojevo | -89 | -96 | -94 | -88 | -82 | -83 | -90 |
| Backa Palanka | -67 | -76 | -80 | -73 | -70 | -68 | -71 |
| Novi Sad | -55 | -64 | -72 | -70 | -64 | -60 | -62 |
| Slankamen | 34 | 27 | 21 | 16 | 20 | 23 | 25 |
| Zemun | 178 | 171 | 167 | 165 | 165 | 167 | 171 |
| Pancevo | 224 | 217 | 213 | 211 | 211 | 213 | 217 |
| Smederevo | 427 | 420 | 417 | 413 | 410 | ||
| N.Knezevac | 133 | 133 | 133 | 131 | 131 | 130 | 130 |
| Senta | 207 | 207 | 207 | 205 | 205 | 203 | 203 |
| Titel | 35 | 28 | 22 | 17 | 21 | 24 | 26 |
| S.Mitrovica | 0 | -4 | -8 | -13 | -17 | ||
| Sabac | -102 | -106 | -110 | -115 | -119 | ||
| Beograd | 135 | 128 | 124 | 122 | 122 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.