| hidroloske stanice | 2026-08-07 | 09-08 | 10-08 | 11-08 | 12-08 | 13-08 | 14-08 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -163 | -160 | -158 | -157 | -150 | -140 | -130 |
| Apatin | -107 | -105 | -100 | -98 | -94 | -88 | -80 |
| Bogojevo | -101 | -98 | -96 | -90 | -88 | -80 | -70 |
| Backa Palanka | -85 | -78 | -70 | -68 | -66 | -60 | -52 |
| Novi Sad | -78 | -72 | -68 | -63 | -60 | -56 | -54 |
| Slankamen | 24 | 26 | 28 | 31 | 35 | 40 | 43 |
| Zemun | 168 | 169 | 171 | 173 | 176 | 180 | 184 |
| Pancevo | 213 | 214 | 216 | 218 | 221 | 225 | 230 |
| Smederevo | 415 | 415 | 418 | 420 | 423 | ||
| N.Knezevac | 130 | 130 | 130 | 128 | 128 | 126 | 126 |
| Senta | 205 | 205 | 205 | 203 | 203 | 201 | 201 |
| Titel | 24 | 27 | 29 | 32 | 36 | 41 | 44 |
| S.Mitrovica | 30 | 26 | 23 | 20 | 16 | ||
| Sabac | -75 | -79 | -82 | -85 | -90 | ||
| Beograd | 126 | 127 | 129 | 131 | 134 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.