| hidroloske stanice | 30-09 | 01-10 | 02-10 | 03-10 | 04-10 | 05-10 | 06-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -152 | -148 | -152 | -156 | -160 | -164 | -167 |
| Apatin | -98 | -96 | -92 | -93 | -100 | -103 | -105 |
| Bogojevo | -98 | -94 | -90 | -91 | -97 | -100 | -102 |
| Backa Palanka | -82 | -78 | -76 | -74 | -76 | -78 | -80 |
| Novi Sad | -64 | -62 | -60 | -58 | -60 | -62 | -64 |
| Slankamen | 26 | 20 | 20 | 21 | 23 | 21 | 20 |
| Zemun | 173 | 171 | 170 | 170 | 171 | 173 | 172 |
| Pancevo | 220 | 218 | 217 | 217 | 218 | 220 | 219 |
| Smederevo | 422 | 420 | 418 | 417 | 418 | ||
| N.Knezevac | 138 | 138 | 138 | 136 | 136 | 134 | 134 |
| Senta | 211 | 211 | 211 | 209 | 209 | 207 | 207 |
| Titel | 23 | 17 | 17 | 18 | 20 | 19 | 18 |
| S.Mitrovica | -3 | -5 | -7 | -10 | -12 | ||
| Sabac | -105 | -107 | -109 | -111 | -113 | ||
| Beograd | 131 | 129 | 128 | 128 | 129 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.