| hidroloske stanice | 20-09 | 21-09 | 22-09 | 23-09 | 24-09 | 25-09 | 26-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -123 | -103 | -92 | -100 | -118 | -126 | -127 |
| Apatin | -58 | -37 | -26 | -34 | -51 | -61 | -62 |
| Bogojevo | -56 | -45 | -24 | -16 | -25 | -40 | -51 |
| Backa Palanka | -48 | -37 | -21 | -8 | 0 | -10 | -21 |
| Novi Sad | -48 | -38 | -23 | -9 | -2 | -12 | -23 |
| Slankamen | 36 | 41 | 46 | 54 | 61 | 64 | 57 |
| Zemun | 177 | 180 | 183 | 187 | 190 | 192 | 192 |
| Pancevo | 222 | 225 | 228 | 232 | 235 | 237 | 237 |
| Smederevo | 421 | 424 | 427 | 431 | 436 | ||
| N.Knezevac | 124 | 123 | 123 | 124 | 124 | 123 | 123 |
| Senta | 199 | 199 | 198 | 199 | 199 | 198 | 198 |
| Titel | 37 | 42 | 47 | 55 | 62 | 65 | 58 |
| S.Mitrovica | 47 | 32 | 19 | 5 | -7 | ||
| Sabac | -57 | -72 | -84 | -97 | -110 | ||
| Beograd | 135 | 138 | 141 | 145 | 147 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.