| hidroloske stanice | 2026-08-06 | 08-08 | 09-08 | 10-08 | 11-08 | 12-08 | 13-08 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -167 | -160 | -155 | -151 | -148 | -142 | -138 |
| Apatin | -110 | -103 | -100 | -92 | -90 | -84 | -80 |
| Bogojevo | -103 | -99 | -94 | -86 | -80 | -73 | -68 |
| Backa Palanka | -87 | -86 | -78 | -70 | -68 | -62 | -58 |
| Novi Sad | -72 | -70 | -66 | -60 | -58 | -52 | -48 |
| Slankamen | 22 | 24 | 26 | 30 | 34 | 38 | 44 |
| Zemun | 168 | 169 | 170 | 172 | 175 | 180 | 185 |
| Pancevo | 213 | 214 | 215 | 217 | 220 | 225 | 229 |
| Smederevo | 414 | 415 | 417 | 420 | 424 | ||
| N.Knezevac | 130 | 130 | 130 | 128 | 128 | 126 | 126 |
| Senta | 208 | 208 | 208 | 206 | 206 | 204 | 204 |
| Titel | 22 | 23 | 25 | 29 | 33 | 37 | 43 |
| S.Mitrovica | 20 | 18 | 14 | 10 | 3 | ||
| Sabac | -86 | -88 | -92 | -96 | -102 | ||
| Beograd | 126 | 127 | 128 | 130 | 133 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.