| hidroloske stanice | 2026-05-27 | 29-05 | 30-05 | 31-05 | 01-06 | 02-06 | 03-06 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -35 | -38 | -36 | -34 | -35 | -37 | -38 |
| Apatin | 29 | 26 | 28 | 30 | 28 | 26 | 24 |
| Bogojevo | 13 | 10 | 7 | 10 | 12 | 10 | 8 |
| Backa Palanka | 30 | 28 | 26 | 25 | 27 | 28 | 26 |
| Novi Sad | 40 | 35 | 32 | 30 | 33 | 34 | 31 |
| Slankamen | 112 | 108 | 106 | 105 | 107 | 109 | 108 |
| Zemun | 232 | 225 | 221 | 219 | 218 | 217 | 216 |
| Pancevo | 264 | 257 | 253 | 251 | 250 | 249 | 248 |
| Smederevo | 446 | 442 | 440 | 438 | 439 | ||
| N.Knezevac | 171 | 170 | 170 | 169 | 169 | 169 | 170 |
| Senta | 244 | 244 | 243 | 243 | 242 | 243 | 243 |
| Titel | 113 | 109 | 107 | 106 | 108 | 110 | 109 |
| S.Mitrovica | 197 | 181 | 167 | 151 | 135 | ||
| Sabac | 76 | 61 | 48 | 33 | 19 | ||
| Beograd | 185 | 178 | 174 | 172 | 171 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.