| hidroloske stanice | 22-10 | 23-10 | 24-10 | 25-10 | 26-10 | 27-10 | 28-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -146 | -158 | -163 | -163 | -154 | -150 | -150 |
| Apatin | -92 | -98 | -105 | -110 | -107 | -100 | -100 |
| Bogojevo | -92 | -90 | -94 | -100 | -102 | -96 | -92 |
| Backa Palanka | -75 | -68 | -66 | -69 | -76 | -78 | -80 |
| Novi Sad | -69 | -62 | -60 | -63 | -70 | -72 | -74 |
| Slankamen | 18 | 25 | 31 | 35 | 33 | 30 | 30 |
| Zemun | 174 | 175 | 177 | 180 | 181 | 181 | 180 |
| Pancevo | 219 | 220 | 222 | 225 | 226 | 226 | 225 |
| Smederevo | 421 | 425 | 430 | 434 | 436 | ||
| N.Knezevac | 153 | 153 | 153 | 152 | 152 | 151 | 151 |
| Senta | 227 | 227 | 227 | 226 | 226 | 225 | 225 |
| Titel | 28 | 35 | 41 | 45 | 43 | 40 | 40 |
| S.Mitrovica | 4 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Sabac | -99 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Beograd | 132 | 133 | 135 | 138 | 140 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.