| hidroloske stanice | 2026-06-16 | 17-06 | 18-06 | 19-06 | 20-06 | 21-06 | 22-06 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | 140 | 160 | 166 | 162 | 152 | 140 | 121 |
| Apatin | 216 | 240 | 242 | 240 | 235 | 230 | 225 |
| Bogojevo | 190 | 209 | 224 | 229 | 222 | 216 | 202 |
| Backa Palanka | 179 | 200 | 216 | 225 | 230 | 227 | 220 |
| Novi Sad | 140 | 170 | 185 | 200 | 203 | 198 | 190 |
| Slankamen | 158 | 180 | 196 | 200 | 205 | 198 | 190 |
| Zemun | 235 | 247 | 263 | 273 | 278 | 276 | 270 |
| Pancevo | 263 | 275 | 291 | 301 | 306 | 304 | 298 |
| Smederevo | 446 | 450 | 460 | 470 | 475 | ||
| N.Knezevac | 177 | 179 | 181 | 183 | 185 | 180 | 195 |
| Senta | 250 | 252 | 254 | 256 | 260 | 265 | 270 |
| Titel | 156 | 181 | 189 | 193 | 198 | 194 | 186 |
| S.Mitrovica | 101 | 103 | 102 | 100 | 95 | ||
| Sabac | -12 | -10 | -11 | -13 | -17 | ||
| Beograd | 184 | 196 | 212 | 222 | 227 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.