| hidroloske stanice | 2026-08-04 | 06-08 | 07-08 | 08-08 | 09-08 | 10-08 | 11-08 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -167 | -170 | -163 | -160 | -159 | -155 | -150 |
| Apatin | -109 | -111 | -109 | -107 | -105 | -100 | -95 |
| Bogojevo | -102 | -105 | -100 | -98 | -93 | -90 | -85 |
| Backa Palanka | -73 | -76 | -72 | -70 | -67 | -65 | -63 |
| Novi Sad | -74 | -78 | -74 | -72 | -69 | -67 | -65 |
| Slankamen | 25 | 22 | 20 | 22 | 25 | 27 | 30 |
| Zemun | 170 | 169 | 169 | 169 | 170 | 172 | 175 |
| Pancevo | 216 | 215 | 215 | 215 | 216 | 218 | 222 |
| Smederevo | 417 | 416 | 416 | 417 | 420 | ||
| N.Knezevac | 137 | 137 | 137 | 136 | 136 | 135 | 135 |
| Senta | 212 | 212 | 212 | 211 | 211 | 210 | 210 |
| Titel | 27 | 24 | 22 | 24 | 26 | 29 | 31 |
| S.Mitrovica | 15 | 23 | 30 | 25 | 20 | ||
| Sabac | -92 | -84 | -77 | -82 | -87 | ||
| Beograd | 129 | 128 | 128 | 128 | 129 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.