| hidroloske stanice | 07-10 | 08-10 | 09-10 | 10-10 | 11-10 | 12-10 | 13-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -183 | -186 | -188 | -190 | -188 | -182 | -172 |
| Apatin | -114 | -116 | -118 | -120 | -118 | -112 | -103 |
| Bogojevo | -122 | -123 | -124 | -126 | -128 | -130 | -125 |
| Backa Palanka | -104 | -106 | -108 | -110 | -112 | -114 | -116 |
| Novi Sad | -89 | -90 | -92 | -94 | -96 | -98 | -100 |
| Slankamen | 10 | 8 | 2 | 0 | -2 | -4 | -6 |
| Zemun | 166 | 165 | 164 | 163 | 163 | 164 | 166 |
| Pancevo | 214 | 213 | 212 | 211 | 211 | 212 | 214 |
| Smederevo | 418 | 416 | 414 | 412 | 410 | ||
| N.Knezevac | 141 | 141 | 141 | 140 | 140 | 139 | 139 |
| Senta | 215 | 215 | 215 | 214 | 214 | 213 | 213 |
| Titel | 14 | 12 | 6 | 4 | 2 | 0 | -2 |
| S.Mitrovica | -6 | -8 | -9 | -10 | -11 | ||
| Sabac | -106 | -108 | -109 | -110 | -111 | ||
| Beograd | 123 | 122 | 121 | 120 | 120 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.