| hidroloske stanice | 14-08 | 15-08 | 16-08 | 17-08 | 18-08 | 19-08 | 20-08 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -145 | -149 | -152 | -157 | -158 | -158 | -156 |
| Apatin | -83 | -86 | -88 | -90 | -92 | -92 | -90 |
| Bogojevo | -79 | -81 | -83 | -85 | -87 | -87 | -85 |
| Backa Palanka | -62 | -64 | -66 | -70 | -72 | -73 | -73 |
| Novi Sad | -58 | -61 | -63 | -67 | -69 | -70 | -70 |
| Slankamen | 29 | 30 | 29 | 27 | 25 | 23 | 22 |
| Zemun | 172 | 173 | 174 | 174 | 173 | 172 | 170 |
| Pancevo | 218 | 219 | 220 | 220 | 219 | 218 | 216 |
| Smederevo | 419 | 420 | 422 | 421 | 419 | ||
| N.Knezevac | 127 | 127 | 127 | 125 | 125 | 123 | 123 |
| Senta | 201 | 201 | 201 | 200 | 200 | 198 | 198 |
| Titel | 31 | 32 | 31 | 29 | 27 | 25 | 24 |
| S.Mitrovica | -3 | -9 | -12 | -15 | -17 | ||
| Sabac | -103 | -108 | -111 | -114 | -116 | ||
| Beograd | 130 | 131 | 132 | 132 | 131 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.