| hidroloske stanice | 18-11 | 19-11 | 20-11 | 21-11 | 22-11 | 23-11 | 24-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -44 | -61 | -80 | -84 | -71 | -47 | -33 |
| Apatin | 17 | 5 | -13 | -18 | -8 | 17 | 31 |
| Bogojevo | 1 | 3 | -9 | -28 | -34 | -23 | 2 |
| Backa Palanka | 9 | 15 | 17 | 4 | -17 | -20 | -12 |
| Novi Sad | 12 | 20 | 22 | 13 | -9 | -14 | -5 |
| Slankamen | 95 | 104 | 110 | 106 | 94 | 86 | 91 |
| Zemun | 214 | 234 | 244 | 251 | 253 | 251 | 246 |
| Pancevo | 249 | 269 | 279 | 286 | 288 | 286 | 281 |
| Smederevo | 436 | 440 | 440 | 435 | 430 | ||
| N.Knezevac | 191 | 201 | 205 | 207 | 207 | 209 | 211 |
| Senta | 255 | 264 | 270 | 273 | 274 | 275 | 279 |
| Titel | 100 | 109 | 115 | 111 | 99 | 91 | 96 |
| S.Mitrovica | 281 | 320 | 345 | 360 | 367 | ||
| Sabac | 142 | 178 | 201 | 214 | 221 | ||
| Beograd | 172 | 182 | 192 | 199 | 201 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.