| hidroloske stanice | 18-08 | 19-08 | 20-08 | 21-08 | 22-08 | 23-08 | 24-08 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -159 | -162 | -163 | -160 | -150 | -135 | -130 |
| Apatin | -102 | -103 | -105 | -102 | -98 | -90 | -84 |
| Bogojevo | -96 | -100 | -102 | -104 | -100 | -93 | -83 |
| Backa Palanka | -76 | -78 | -80 | -82 | -84 | -82 | -75 |
| Novi Sad | -64 | -68 | -70 | -72 | -74 | -72 | -65 |
| Slankamen | 25 | 23 | 21 | 19 | 17 | 17 | 22 |
| Zemun | 167 | 164 | 162 | 161 | 161 | 161 | 160 |
| Pancevo | 212 | 209 | 207 | 206 | 206 | 206 | 205 |
| Smederevo | 415 | 413 | 412 | 410 | 410 | ||
| N.Knezevac | 130 | 130 | 130 | 128 | 128 | 126 | 126 |
| Senta | 205 | 205 | 205 | 203 | 203 | 201 | 201 |
| Titel | 25 | 24 | 22 | 20 | 18 | 18 | 23 |
| S.Mitrovica | -9 | -3 | -5 | -8 | -11 | ||
| Sabac | -108 | -103 | -105 | -108 | -110 | ||
| Beograd | 125 | 122 | 120 | 119 | 119 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.