| hidroloske stanice | 09-09 | 10-09 | 11-09 | 12-09 | 13-09 | 14-09 | 15-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -160 | -162 | -163 | -164 | -152 | -136 | -123 |
| Apatin | -98 | -100 | -102 | -103 | -104 | -92 | -83 |
| Bogojevo | -89 | -92 | -93 | -94 | -94 | -87 | -74 |
| Backa Palanka | -70 | -72 | -73 | -74 | -75 | -75 | -68 |
| Novi Sad | -59 | -62 | -63 | -64 | -65 | -65 | -58 |
| Slankamen | 30 | 28 | 27 | 26 | 26 | 26 | 25 |
| Zemun | 175 | 174 | 173 | 173 | 173 | 173 | 173 |
| Pancevo | 219 | 218 | 217 | 216 | 216 | 216 | 216 |
| Smederevo | 422 | 420 | 418 | 416 | 414 | ||
| N.Knezevac | 130 | 130 | 130 | 128 | 128 | 126 | 126 |
| Senta | 203 | 203 | 203 | 202 | 202 | 201 | 201 |
| Titel | 31 | 29 | 28 | 27 | 27 | 27 | 26 |
| S.Mitrovica | -9 | -11 | -12 | -14 | -15 | ||
| Sabac | -107 | -109 | -110 | -112 | -113 | ||
| Beograd | 132 | 131 | 130 | 130 | 130 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.