| hidroloske stanice | 21-09 | 22-09 | 23-09 | 24-09 | 25-09 | 26-09 | 27-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -107 | -88 | -98 | -122 | -136 | -138 | -140 |
| Apatin | -45 | -26 | -36 | -57 | -71 | -75 | -78 |
| Bogojevo | -49 | -31 | -12 | -19 | -38 | -53 | -58 |
| Backa Palanka | -38 | -30 | -9 | 5 | -1 | -22 | -34 |
| Novi Sad | -41 | -33 | -12 | 6 | 0 | -20 | -31 |
| Slankamen | 40 | 46 | 57 | 73 | 71 | 58 | 46 |
| Zemun | 180 | 185 | 192 | 197 | 201 | 201 | 196 |
| Pancevo | 226 | 231 | 238 | 243 | 247 | 247 | 242 |
| Smederevo | 427 | 434 | 434 | 430 | 425 | ||
| N.Knezevac | 126 | 126 | 126 | 126 | 127 | 127 | 126 |
| Senta | 200 | 200 | 200 | 200 | 201 | 201 | 200 |
| Titel | 41 | 47 | 58 | 74 | 72 | 59 | 47 |
| S.Mitrovica | 34 | 21 | 10 | -4 | -13 | ||
| Sabac | -71 | -83 | -93 | -106 | -112 | ||
| Beograd | 138 | 143 | 150 | 155 | 159 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.