| hidroloske stanice | 2026-07-29 | 30-07 | 31-07 | 01-08 | 02-08 | 03-08 | 04-08 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -126 | -127 | -128 | -129 | -130 | -130 | -131 |
| Apatin | -69 | -70 | -71 | -72 | -73 | -73 | -73 |
| Bogojevo | -76 | -81 | -82 | -83 | -84 | -84 | -84 |
| Backa Palanka | -54 | -61 | -64 | -65 | -66 | -66 | -66 |
| Novi Sad | -45 | -52 | -56 | -58 | -59 | -60 | -60 |
| Slankamen | 40 | 37 | 36 | 35 | 35 | 35 | 35 |
| Zemun | 177 | 174 | 172 | 171 | 170 | 170 | 170 |
| Pancevo | 222 | 219 | 217 | 216 | 215 | 215 | 215 |
| Smederevo | 422 | 421 | 421 | 420 | 421 | ||
| N.Knezevac | 136 | 135 | 135 | 136 | 135 | 136 | 135 |
| Senta | 214 | 214 | 213 | 213 | 213 | 214 | 214 |
| Titel | 44 | 41 | 40 | 39 | 39 | 39 | 39 |
| S.Mitrovica | 31 | 32 | 27 | 21 | 12 | ||
| Sabac | -75 | -73 | -77 | -84 | -91 | ||
| Beograd | 135 | 132 | 130 | 129 | 128 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.