| hidroloske stanice | 23-10 | 24-10 | 25-10 | 26-10 | 27-10 | 28-10 | 29-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -155 | -159 | -161 | -152 | -148 | -142 | -143 |
| Apatin | -99 | -102 | -110 | -106 | -102 | -98 | -98 |
| Bogojevo | -96 | -98 | -101 | -103 | -96 | -90 | -88 |
| Backa Palanka | -64 | -62 | -65 | -68 | -70 | -68 | -62 |
| Novi Sad | -70 | -72 | -75 | -78 | -80 | -78 | -72 |
| Slankamen | 26 | 26 | 24 | 22 | 20 | 18 | 22 |
| Zemun | 171 | 175 | 175 | 174 | 173 | 172 | 172 |
| Pancevo | 217 | 221 | 221 | 220 | 219 | 218 | 218 |
| Smederevo | 421 | 425 | 426 | 425 | 424 | ||
| N.Knezevac | 153 | 153 | 153 | 152 | 152 | 151 | 151 |
| Senta | 227 | 227 | 227 | 226 | 226 | 225 | 225 |
| Titel | 23 | 23 | 21 | 19 | 17 | 15 | 20 |
| S.Mitrovica | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Sabac | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Beograd | 129 | 133 | 133 | 132 | 131 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.