| hidroloske stanice | 25-10 | 26-10 | 27-10 | 28-10 | 29-10 | 30-10 | 31-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -169 | -163 | -156 | -161 | -165 | -154 | -135 |
| Apatin | -113 | -108 | -101 | -107 | -111 | -100 | -87 |
| Bogojevo | -107 | -99 | -94 | -89 | -98 | -104 | -96 |
| Backa Palanka | -75 | -78 | -74 | -69 | -64 | -75 | -80 |
| Novi Sad | -76 | -80 | -75 | -71 | -66 | -76 | -82 |
| Slankamen | 32 | 28 | 24 | 30 | 35 | 39 | 33 |
| Zemun | 173 | 171 | 170 | 170 | 173 | 177 | 182 |
| Pancevo | 220 | 218 | 217 | 217 | 220 | 224 | 229 |
| Smederevo | 424 | 422 | 421 | 422 | 425 | ||
| N.Knezevac | 159 | 160 | 161 | 160 | 160 | 162 | 163 |
| Senta | 230 | 231 | 232 | 232 | 231 | 231 | 232 |
| Titel | 26 | 22 | 18 | 24 | 29 | 33 | 27 |
| S.Mitrovica | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Sabac | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | ||
| Beograd | 132 | 130 | 129 | 129 | 132 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.