| hidroloske stanice | 14-09 | 15-09 | 16-09 | 17-09 | 18-09 | 19-09 | 20-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -175 | -165 | -156 | -151 | -152 | -152 | -150 |
| Apatin | -115 | -107 | -98 | -92 | -94 | -94 | -90 |
| Bogojevo | -106 | -101 | -92 | -84 | -78 | -74 | -74 |
| Backa Palanka | -95 | -88 | -80 | -72 | -66 | -60 | -60 |
| Novi Sad | -80 | -78 | -70 | -62 | -56 | -50 | -50 |
| Slankamen | 10 | 8 | 12 | 18 | 23 | 28 | 32 |
| Zemun | 162 | 161 | 161 | 163 | 166 | 170 | 175 |
| Pancevo | 208 | 207 | 207 | 209 | 212 | 216 | 221 |
| Smederevo | 412 | 410 | 413 | 418 | 426 | ||
| N.Knezevac | 127 | 127 | 127 | 126 | 126 | 125 | 125 |
| Senta | 200 | 200 | 200 | 199 | 199 | 198 | 198 |
| Titel | 12 | 10 | 14 | 20 | 25 | 30 | 34 |
| S.Mitrovica | -18 | -17 | -10 | 8 | 21 | ||
| Sabac | -117 | -118 | -109 | -91 | -78 | ||
| Beograd | 120 | 119 | 119 | 121 | 124 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.