| hidroloske stanice | 2026-06-11 | 12-06 | 13-06 | 14-06 | 15-06 | 16-06 | 17-06 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | 24 | 10 | 6 | 60 | 126 | 150 | 130 |
| Apatin | 90 | 77 | 74 | 125 | 184 | 208 | 189 |
| Bogojevo | 70 | 62 | 51 | 46 | 97 | 157 | 180 |
| Backa Palanka | 91 | 83 | 77 | 130 | 190 | 211 | 195 |
| Novi Sad | 83 | 75 | 66 | 56 | 50 | 102 | 158 |
| Slankamen | 141 | 136 | 129 | 124 | 117 | 165 | 226 |
| Zemun | 234 | 230 | 228 | 228 | 233 | 243 | 255 |
| Pancevo | 265 | 261 | 259 | 259 | 264 | 274 | 286 |
| Smederevo | 451 | 449 | 444 | 440 | 448 | ||
| N.Knezevac | 172 | 172 | 171 | 171 | 172 | 173 | 174 |
| Senta | 247 | 247 | 247 | 246 | 246 | 247 | 248 |
| Titel | 135 | 130 | 123 | 118 | 111 | 159 | 220 |
| S.Mitrovica | 122 | 113 | 107 | 104 | 108 | ||
| Sabac | 11 | 3 | -3 | -5 | -1 | ||
| Beograd | 185 | 181 | 179 | 179 | 184 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.