| hidroloske stanice | 17-09 | 18-09 | 19-09 | 20-09 | 21-09 | 22-09 | 23-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -141 | -136 | -129 | -119 | -100 | -78 | -60 |
| Apatin | -73 | -65 | -59 | -50 | -35 | -20 | -10 |
| Bogojevo | -65 | -62 | -56 | -40 | -27 | -13 | 0 |
| Backa Palanka | -49 | -42 | -40 | -30 | -18 | -5 | 3 |
| Novi Sad | -46 | -48 | -49 | -35 | -20 | -10 | 5 |
| Slankamen | 33 | 40 | 39 | 38 | 47 | 52 | 63 |
| Zemun | 174 | 182 | 186 | 188 | 190 | 194 | 201 |
| Pancevo | 215 | 223 | 227 | 229 | 231 | 235 | 242 |
| Smederevo | 419 | 425 | 430 | 431 | 433 | ||
| N.Knezevac | 127 | 127 | 127 | 128 | 128 | 129 | 129 |
| Senta | 200 | 200 | 200 | 201 | 201 | 202 | 202 |
| Titel | 34 | 41 | 40 | 39 | 48 | 53 | 64 |
| S.Mitrovica | 46 | 51 | 45 | 30 | 9 | ||
| Sabac | -62 | -57 | -62 | -75 | -94 | ||
| Beograd | 131 | 140 | 144 | 146 | 148 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.