| hidroloske stanice | 01-10 | 02-10 | 03-10 | 04-10 | 05-10 | 06-10 | 07-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -147 | -152 | -156 | -160 | -164 | -167 | -170 |
| Apatin | -92 | -96 | -100 | -104 | -108 | -111 | -114 |
| Bogojevo | -92 | -88 | -92 | -94 | -98 | -102 | -106 |
| Backa Palanka | -79 | -72 | -68 | -72 | -75 | -79 | -83 |
| Novi Sad | -64 | -60 | -56 | -59 | -62 | -66 | -70 |
| Slankamen | 21 | 23 | 27 | 31 | 29 | 26 | 22 |
| Zemun | 173 | 173 | 175 | 177 | 179 | 178 | 177 |
| Pancevo | 219 | 219 | 222 | 224 | 226 | 225 | 224 |
| Smederevo | 418 | 417 | 420 | 423 | 426 | ||
| N.Knezevac | 139 | 139 | 139 | 137 | 137 | 135 | 135 |
| Senta | 213 | 213 | 213 | 211 | 211 | 209 | 209 |
| Titel | 21 | 24 | 28 | 32 | 30 | 27 | 23 |
| S.Mitrovica | -2 | 7 | 2 | -3 | -5 | ||
| Sabac | -105 | -97 | -102 | -106 | -108 | ||
| Beograd | 131 | 131 | 133 | 135 | 137 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.