| hidroloske stanice | 14-11 | 15-11 | 16-11 | 17-11 | 18-11 | 19-11 | 20-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -129 | -123 | -109 | -96 | -45 | -24 | -33 |
| Apatin | -72 | -66 | -59 | -38 | -2 | 16 | 7 |
| Bogojevo | -75 | -74 | -69 | -59 | -44 | -20 | -11 |
| Backa Palanka | -57 | -58 | -57 | -50 | -41 | -24 | -19 |
| Novi Sad | -48 | -48 | -49 | -44 | -35 | -23 | -14 |
| Slankamen | 46 | 44 | 45 | 49 | 55 | 61 | 73 |
| Zemun | 190 | 192 | 197 | 207 | 222 | 240 | 260 |
| Pancevo | 235 | 237 | 242 | 252 | 267 | 285 | 305 |
| Smederevo | 433 | 435 | 440 | 447 | 455 | ||
| N.Knezevac | 168 | 175 | 181 | 189 | 202 | 218 | 228 |
| Senta | 241 | 245 | 248 | 252 | 259 | 267 | 273 |
| Titel | 48 | 46 | 47 | 51 | 57 | 63 | 75 |
| S.Mitrovica | 106 | 104 | 112 | 118 | 167 | ||
| Sabac | -7 | -9 | -2 | 5 | 49 | ||
| Beograd | 150 | 152 | 157 | 167 | 182 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.