| hidroloske stanice | 08-10 | 09-10 | 10-10 | 11-10 | 12-10 | 13-10 | 14-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -184 | -184 | -184 | -183 | -182 | -167 | -154 |
| Apatin | -115 | -115 | -115 | -114 | -113 | -100 | -87 |
| Bogojevo | -123 | -123 | -123 | -123 | -122 | -121 | -110 |
| Backa Palanka | -105 | -106 | -106 | -106 | -106 | -105 | -104 |
| Novi Sad | -91 | -92 | -92 | -92 | -92 | -91 | -90 |
| Slankamen | 8 | 7 | 7 | 7 | 7 | 8 | 9 |
| Zemun | 165 | 165 | 165 | 165 | 166 | 168 | 170 |
| Pancevo | 213 | 213 | 213 | 213 | 214 | 216 | 218 |
| Smederevo | 417 | 416 | 415 | 416 | 417 | ||
| N.Knezevac | 141 | 141 | 141 | 141 | 141 | 141 | 142 |
| Senta | 215 | 215 | 215 | 215 | 215 | 215 | 216 |
| Titel | 10 | 9 | 9 | 9 | 9 | 10 | 11 |
| S.Mitrovica | -7 | -8 | -9 | -10 | -11 | ||
| Sabac | -109 | -110 | -111 | -112 | -113 | ||
| Beograd | 124 | 124 | 124 | 124 | 125 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.