| hidroloske stanice | 12-11 | 13-11 | 14-11 | 15-11 | 16-11 | 17-11 | 18-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -128 | -127 | -122 | -116 | -90 | -36 | -12 |
| Apatin | -72 | -70 | -67 | -60 | -40 | -10 | 14 |
| Bogojevo | -76 | -74 | -73 | -67 | -54 | -10 | 12 |
| Backa Palanka | -59 | -58 | -54 | -52 | -43 | -30 | -10 |
| Novi Sad | -50 | -48 | -44 | -42 | -33 | -20 | 0 |
| Slankamen | 48 | 50 | 52 | 57 | 62 | 72 | 93 |
| Zemun | 190 | 193 | 196 | 200 | 204 | 208 | 215 |
| Pancevo | 235 | 238 | 241 | 244 | 247 | 251 | 258 |
| Smederevo | 436 | 440 | 445 | 450 | 455 | ||
| N.Knezevac | 163 | 163 | 163 | 164 | 165 | 173 | 184 |
| Senta | 237 | 237 | 237 | 238 | 239 | 247 | 258 |
| Titel | 47 | 49 | 51 | 56 | 61 | 71 | 92 |
| S.Mitrovica | 112 | 118 | 121 | 124 | 130 | ||
| Sabac | -5 | 0 | 3 | 6 | 12 | ||
| Beograd | 149 | 153 | 156 | 160 | 163 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.