| hidroloske stanice | 13-10 | 14-10 | 15-10 | 16-10 | 17-10 | 18-10 | 19-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -183 | -180 | -182 | -183 | -184 | -185 | -185 |
| Apatin | -131 | -130 | -131 | -132 | -133 | -134 | -134 |
| Bogojevo | -123 | -120 | -117 | -113 | -115 | -116 | -117 |
| Backa Palanka | -106 | -105 | -104 | -103 | -101 | -103 | -105 |
| Novi Sad | -95 | -94 | -93 | -92 | -90 | -92 | -94 |
| Slankamen | 4 | 4 | 5 | 6 | 7 | 9 | 8 |
| Zemun | 160 | 158 | 158 | 159 | 160 | 161 | 163 |
| Pancevo | 209 | 207 | 207 | 208 | 209 | 210 | 212 |
| Smederevo | 415 | 413 | 413 | 414 | 415 | ||
| N.Knezevac | 143 | 143 | 143 | 144 | 144 | 145 | 147 |
| Senta | 217 | 217 | 217 | 218 | 218 | 220 | 222 |
| Titel | 8 | 8 | 9 | 10 | 11 | 13 | 12 |
| S.Mitrovica | -8 | -8 | -7 | -2 | 5 | ||
| Sabac | -110 | -110 | -109 | -104 | -97 | ||
| Beograd | 118 | 116 | 116 | 117 | 118 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.