| hidroloske stanice | 2026-05-15 | 16-05 | 17-05 | 18-05 | 19-05 | 20-05 | 21-05 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -60 | -50 | -37 | -25 | -10 | 10 | 30 |
| Apatin | 7 | 11 | 20 | 30 | 40 | 56 | 72 |
| Bogojevo | -1 | 6 | 13 | 26 | 38 | 50 | 65 |
| Backa Palanka | 13 | 15 | 20 | 32 | 42 | 57 | 70 |
| Novi Sad | 23 | 25 | 33 | 45 | 52 | 64 | 76 |
| Slankamen | 98 | 102 | 106 | 118 | 128 | 138 | 148 |
| Zemun | 218 | 224 | 230 | 237 | 245 | 255 | 268 |
| Pancevo | 252 | 257 | 263 | 270 | 278 | 288 | 303 |
| Smederevo | 442 | 444 | 450 | 455 | 465 | ||
| N.Knezevac | 177 | 180 | 185 | 190 | 195 | 200 | 205 |
| Senta | 249 | 255 | 260 | 265 | 270 | 275 | 280 |
| Titel | 100 | 105 | 109 | 121 | 131 | 141 | 151 |
| S.Mitrovica | 139 | 148 | 167 | 191 | 236 | ||
| Sabac | 18 | 26 | 43 | 65 | 106 | ||
| Beograd | 171 | 176 | 182 | 190 | 198 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.