| hidroloske stanice | 16-11 | 17-11 | 18-11 | 19-11 | 20-11 | 21-11 | 22-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -105 | -75 | -46 | -32 | -37 | -48 | -54 |
| Apatin | -50 | -25 | 4 | 18 | 11 | 2 | -7 |
| Bogojevo | -60 | -36 | -10 | 14 | 21 | 15 | 4 |
| Backa Palanka | -53 | -44 | -30 | -15 | -3 | 6 | 0 |
| Novi Sad | -46 | -35 | -21 | -5 | 9 | 18 | 12 |
| Slankamen | 46 | 52 | 58 | 65 | 75 | 83 | 89 |
| Zemun | 189 | 192 | 198 | 209 | 224 | 240 | 248 |
| Pancevo | 232 | 235 | 241 | 252 | 267 | 283 | 291 |
| Smederevo | 433 | 435 | 439 | 445 | 453 | ||
| N.Knezevac | 167 | 172 | 186 | 197 | 208 | 205 | 198 |
| Senta | 238 | 240 | 247 | 253 | 257 | 255 | 252 |
| Titel | 55 | 61 | 67 | 74 | 84 | 93 | 99 |
| S.Mitrovica | 66 | 107 | 168 | 258 | 313 | ||
| Sabac | -39 | -3 | 53 | 140 | 191 | ||
| Beograd | 147 | 150 | 156 | 167 | 182 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.