| hidroloske stanice | 2026-05-30 | 31-05 | 01-06 | 02-06 | 03-06 | 04-06 | 05-06 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -36 | -30 | -23 | -16 | -10 | -8 | -4 |
| Apatin | 29 | 35 | 41 | 45 | 52 | 54 | 58 |
| Bogojevo | 17 | 22 | 28 | 34 | 38 | 40 | 42 |
| Backa Palanka | 29 | 34 | 37 | 41 | 47 | 51 | 53 |
| Novi Sad | 30 | 35 | 38 | 42 | 48 | 52 | 54 |
| Slankamen | 97 | 99 | 103 | 108 | 113 | 117 | 119 |
| Zemun | 211 | 207 | 205 | 205 | 206 | 208 | 208 |
| Pancevo | 245 | 241 | 239 | 239 | 240 | 242 | 242 |
| Smederevo | 432 | 429 | 429 | 433 | 437 | ||
| N.Knezevac | 167 | 167 | 166 | 166 | 167 | 167 | 167 |
| Senta | 240 | 240 | 239 | 239 | 240 | 240 | 240 |
| Titel | 96 | 98 | 102 | 107 | 112 | 116 | 117 |
| S.Mitrovica | 138 | 125 | 119 | 116 | 109 | ||
| Sabac | 26 | 16 | 10 | 6 | 3 | ||
| Beograd | 164 | 160 | 158 | 158 | 159 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.