| hidroloske stanice | 19-10 | 20-10 | 21-10 | 22-10 | 23-10 | 24-10 | 25-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -168 | -156 | -154 | -158 | -163 | -167 | -153 |
| Apatin | -117 | -106 | -98 | -90 | -99 | -108 | -112 |
| Bogojevo | -116 | -108 | -100 | -92 | -101 | -110 | -114 |
| Backa Palanka | -101 | -95 | -90 | -82 | -80 | -82 | -87 |
| Novi Sad | -92 | -85 | -80 | -72 | -70 | -72 | -77 |
| Slankamen | 8 | 11 | 18 | 23 | 30 | 32 | 32 |
| Zemun | 163 | 164 | 166 | 169 | 173 | 176 | 178 |
| Pancevo | 211 | 212 | 214 | 217 | 221 | 224 | 226 |
| Smederevo | 415 | 416 | 419 | 425 | 430 | ||
| N.Knezevac | 149 | 149 | 149 | 148 | 148 | 147 | 147 |
| Senta | 224 | 224 | 224 | 223 | 223 | 222 | 222 |
| Titel | 13 | 16 | 24 | 28 | 35 | 37 | 37 |
| S.Mitrovica | 13 | 8 | 6 | 2 | 5 | ||
| Sabac | -91 | -96 | -98 | -102 | -99 | ||
| Beograd | 122 | 123 | 125 | 128 | 132 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.