| hidroloske stanice | 03-10 | 04-10 | 05-10 | 06-10 | 07-10 | 08-10 | 09-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -173 | -176 | -178 | -178 | -178 | -178 | -178 |
| Apatin | -104 | -106 | -108 | -108 | -108 | -108 | -108 |
| Bogojevo | -105 | -111 | -113 | -113 | -113 | -113 | -113 |
| Backa Palanka | -84 | -90 | -92 | -94 | -94 | -94 | -94 |
| Novi Sad | -64 | -70 | -72 | -75 | -75 | -75 | -75 |
| Slankamen | 20 | 19 | 17 | 15 | 13 | 13 | 13 |
| Zemun | 172 | 172 | 171 | 170 | 169 | 169 | 169 |
| Pancevo | 218 | 218 | 217 | 216 | 215 | 215 | 215 |
| Smederevo | 421 | 420 | 418 | 416 | 414 | ||
| N.Knezevac | 141 | 141 | 141 | 140 | 140 | 138 | 138 |
| Senta | 215 | 215 | 215 | 213 | 213 | 210 | 210 |
| Titel | 23 | 22 | 20 | 18 | 16 | 16 | 16 |
| S.Mitrovica | -2 | -7 | -10 | -13 | -16 | ||
| Sabac | -104 | -109 | -112 | -115 | -118 | ||
| Beograd | 130 | 130 | 129 | 128 | 127 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.