| hidroloske stanice | 12-09 | 13-09 | 14-09 | 15-09 | 16-09 | 17-09 | 18-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -180 | -178 | -166 | -152 | -148 | -150 | -154 |
| Apatin | -122 | -119 | -108 | -95 | -89 | -89 | -92 |
| Bogojevo | -110 | -103 | -93 | -80 | -72 | -68 | -70 |
| Backa Palanka | -93 | -95 | -86 | -78 | -69 | -60 | -56 |
| Novi Sad | -78 | -82 | -74 | -69 | -60 | -54 | -50 |
| Slankamen | 14 | 10 | 8 | 11 | 15 | 20 | 25 |
| Zemun | 163 | 162 | 161 | 161 | 163 | 166 | 171 |
| Pancevo | 211 | 210 | 209 | 209 | 211 | 214 | 220 |
| Smederevo | 415 | 413 | 411 | 410 | 414 | ||
| N.Knezevac | 126 | 126 | 126 | 124 | 124 | 123 | 123 |
| Senta | 199 | 199 | 199 | 198 | 198 | 197 | 197 |
| Titel | 16 | 12 | 10 | 13 | 17 | 22 | 27 |
| S.Mitrovica | -17 | -16 | -20 | -22 | -12 | ||
| Sabac | -116 | -115 | -119 | -121 | -111 | ||
| Beograd | 122 | 121 | 120 | 120 | 122 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.