| hidroloske stanice | 21-11 | 22-11 | 23-11 | 24-11 | 25-11 | 26-11 | 27-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -78 | -68 | -63 | -53 | -43 | -34 | -24 |
| Apatin | -17 | -15 | -10 | -3 | 8 | 13 | 22 |
| Bogojevo | -25 | -28 | -20 | -15 | -10 | -5 | 5 |
| Backa Palanka | -2 | -10 | -12 | -4 | 2 | 10 | 18 |
| Novi Sad | 27 | 21 | 20 | 28 | 33 | 40 | 48 |
| Slankamen | 144 | 142 | 140 | 138 | 143 | 150 | 158 |
| Zemun | 256 | 260 | 260 | 265 | 273 | 279 | 285 |
| Pancevo | 286 | 290 | 290 | 295 | 303 | 309 | 315 |
| Smederevo | 467 | 470 | 470 | 468 | 466 | ||
| N.Knezevac | 196 | 220 | 240 | 270 | 308 | 328 | 330 |
| Senta | 258 | 270 | 285 | 300 | 330 | 348 | 350 |
| Titel | 143 | 140 | 138 | 136 | 141 | 148 | 156 |
| S.Mitrovica | 330 | 325 | 335 | 363 | 377 | ||
| Sabac | 194 | 190 | 200 | 228 | 242 | ||
| Beograd | 215 | 220 | 220 | 225 | 233 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.