| hidroloske stanice | 11-10 | 12-10 | 13-10 | 14-10 | 15-10 | 16-10 | 17-10 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -186 | -184 | -182 | -181 | -180 | -179 | -182 |
| Apatin | -133 | -131 | -130 | -129 | -128 | -127 | -130 |
| Bogojevo | -124 | -122 | -119 | -118 | -118 | -117 | -117 |
| Backa Palanka | -106 | -104 | -102 | -100 | -99 | -99 | -93 |
| Novi Sad | -95 | -93 | -91 | -89 | -88 | -88 | -86 |
| Slankamen | 6 | 5 | 6 | 8 | 8 | 10 | 10 |
| Zemun | 160 | 160 | 161 | 162 | 163 | 163 | 163 |
| Pancevo | 208 | 208 | 209 | 210 | 211 | 211 | 211 |
| Smederevo | 411 | 411 | 410 | 411 | 414 | ||
| N.Knezevac | 142 | 142 | 142 | 141 | 141 | 143 | 145 |
| Senta | 217 | 217 | 217 | 215 | 215 | 217 | 220 |
| Titel | 9 | 9 | 9 | 11 | 11 | 13 | 13 |
| S.Mitrovica | -10 | -10 | -9 | -8 | -6 | ||
| Sabac | -110 | -111 | -110 | -109 | -107 | ||
| Beograd | 119 | 119 | 120 | 121 | 122 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.