| hidroloske stanice | 20-11 | 21-11 | 22-11 | 23-11 | 24-11 | 25-11 | 26-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -56 | -64 | -74 | -61 | -50 | -30 | -15 |
| Apatin | 8 | 4 | -4 | -8 | 3 | 20 | 40 |
| Bogojevo | -8 | -15 | -24 | -22 | -10 | 10 | 30 |
| Backa Palanka | 14 | 20 | 22 | 21 | 20 | 28 | 36 |
| Novi Sad | 31 | 40 | 45 | 43 | 40 | 49 | 50 |
| Slankamen | 134 | 150 | 160 | 158 | 154 | 157 | 168 |
| Zemun | 239 | 255 | 265 | 270 | 272 | 277 | 287 |
| Pancevo | 272 | 287 | 297 | 302 | 304 | 310 | 320 |
| Smederevo | 454 | 467 | 480 | 485 | 485 | ||
| N.Knezevac | 186 | 188 | 190 | 230 | 255 | 278 | 288 |
| Senta | 248 | 250 | 255 | 270 | 290 | 308 | 310 |
| Titel | 133 | 149 | 159 | 157 | 153 | 156 | 167 |
| S.Mitrovica | 315 | 328 | 332 | 338 | 352 | ||
| Sabac | 175 | 187 | 190 | 194 | 207 | ||
| Beograd | 198 | 213 | 223 | 228 | 230 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.