| hidroloske stanice | 2026-05-14 | 15-05 | 16-05 | 17-05 | 18-05 | 19-05 | 20-05 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -59 | -60 | -54 | -49 | -40 | -30 | -20 |
| Apatin | 10 | 8 | 12 | 18 | 20 | 30 | 35 |
| Bogojevo | 0 | -2 | -3 | 0 | 5 | 12 | 20 |
| Backa Palanka | 14 | 12 | 11 | 10 | 15 | 21 | 29 |
| Novi Sad | 20 | 18 | 17 | 16 | 21 | 27 | 35 |
| Slankamen | 92 | 90 | 88 | 86 | 84 | 90 | 95 |
| Zemun | 216 | 214 | 214 | 216 | 220 | 226 | 234 |
| Pancevo | 251 | 249 | 249 | 251 | 255 | 261 | 269 |
| Smederevo | 442 | 440 | 438 | 436 | 434 | ||
| N.Knezevac | 178 | 180 | 182 | 185 | 195 | 205 | 215 |
| Senta | 252 | 253 | 255 | 257 | 267 | 277 | 290 |
| Titel | 93 | 93 | 96 | 94 | 92 | 98 | 103 |
| S.Mitrovica | 127 | 126 | 132 | 151 | 179 | ||
| Sabac | 16 | 15 | 20 | 33 | 54 | ||
| Beograd | 170 | 168 | 168 | 170 | 174 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.