| hidroloske stanice | 15-11 | 16-11 | 17-11 | 18-11 | 19-11 | 20-11 | 21-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -124 | -95 | -63 | -35 | -20 | -27 | -39 |
| Apatin | -69 | -41 | -10 | 15 | 23 | 17 | 4 |
| Bogojevo | -72 | -63 | -38 | -11 | 17 | 28 | 19 |
| Backa Palanka | -59 | -55 | -47 | -31 | -10 | 9 | 21 |
| Novi Sad | -50 | -47 | -39 | -21 | 3 | 19 | 27 |
| Slankamen | 42 | 41 | 44 | 50 | 58 | 69 | 80 |
| Zemun | 186 | 186 | 188 | 192 | 198 | 210 | 225 |
| Pancevo | 229 | 229 | 231 | 235 | 241 | 253 | 268 |
| Smederevo | 429 | 428 | 430 | 434 | 441 | ||
| N.Knezevac | 166 | 170 | 180 | 193 | 211 | 253 | 268 |
| Senta | 239 | 241 | 246 | 253 | 263 | 271 | 273 |
| Titel | 47 | 46 | 49 | 56 | 66 | 77 | 89 |
| S.Mitrovica | 82 | 85 | 91 | 127 | 210 | ||
| Sabac | -25 | -23 | -19 | 12 | 90 | ||
| Beograd | 144 | 144 | 146 | 150 | 156 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.