| hidroloske stanice | 20-11 | 21-11 | 22-11 | 23-11 | 24-11 | 25-11 | 26-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -69 | -77 | -74 | -66 | -52 | -38 | -22 |
| Apatin | -6 | -10 | -8 | -4 | 4 | 11 | 22 |
| Bogojevo | -15 | -21 | -24 | -22 | -17 | -8 | 8 |
| Backa Palanka | 5 | -4 | -9 | -5 | -2 | 0 | 7 |
| Novi Sad | 30 | 25 | 22 | 20 | 21 | 27 | 33 |
| Slankamen | 140 | 140 | 138 | 136 | 133 | 137 | 142 |
| Zemun | 250 | 255 | 257 | 257 | 259 | 263 | 268 |
| Pancevo | 282 | 287 | 289 | 289 | 291 | 295 | 300 |
| Smederevo | 460 | 470 | 470 | 465 | 460 | ||
| N.Knezevac | 194 | 196 | 210 | 240 | 270 | 300 | 320 |
| Senta | 256 | 258 | 265 | 280 | 300 | 320 | 340 |
| Titel | 138 | 138 | 136 | 134 | 131 | 135 | 140 |
| S.Mitrovica | 336 | 345 | 349 | 357 | 363 | ||
| Sabac | 199 | 207 | 211 | 218 | 223 | ||
| Beograd | 210 | 215 | 217 | 217 | 219 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.