| hidroloske stanice | 2026-05-16 | 18-05 | 19-05 | 20-05 | 21-05 | 22-05 | 23-05 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -50 | -45 | -37 | -25 | -10 | 3 | 20 |
| Apatin | 18 | 26 | 40 | 50 | 60 | 70 | 80 |
| Bogojevo | 8 | 22 | 33 | 42 | 52 | 62 | 78 |
| Backa Palanka | 16 | 24 | 36 | 48 | 58 | 70 | 82 |
| Novi Sad | 24 | 30 | 43 | 52 | 62 | 72 | 86 |
| Slankamen | 102 | 110 | 118 | 130 | 140 | 152 | 163 |
| Zemun | 217 | 220 | 232 | 252 | 274 | 295 | 305 |
| Pancevo | 253 | 255 | 267 | 287 | 309 | 330 | 340 |
| Smederevo | 441 | 448 | 453 | 460 | 465 | ||
| N.Knezevac | 183 | 188 | 192 | 196 | 196 | 194 | 192 |
| Senta | 254 | 260 | 264 | 266 | 266 | 264 | 262 |
| Titel | 103 | 108 | 118 | 128 | 138 | 150 | 160 |
| S.Mitrovica | 144 | 165 | 198 | 246 | 340 | ||
| Sabac | 24 | 43 | 70 | 116 | 205 | ||
| Beograd | 171 | 173 | 185 | 205 | 227 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.