| hidroloske stanice | 14-09 | 15-09 | 16-09 | 17-09 | 18-09 | 19-09 | 20-09 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -159 | -153 | -157 | -160 | -151 | -145 | -126 |
| Apatin | -89 | -80 | -75 | -77 | -72 | -70 | -60 |
| Bogojevo | -78 | -59 | -51 | -53 | -55 | -44 | -40 |
| Backa Palanka | -78 | -60 | -48 | -40 | -42 | -40 | -36 |
| Novi Sad | -78 | -50 | -38 | -30 | -32 | -30 | -26 |
| Slankamen | 12 | 16 | 20 | 28 | 38 | 40 | 42 |
| Zemun | 161 | 161 | 163 | 167 | 174 | 180 | 185 |
| Pancevo | 208 | 208 | 210 | 214 | 220 | 226 | 231 |
| Smederevo | 414 | 416 | 418 | 425 | 435 | ||
| N.Knezevac | 125 | 125 | 125 | 124 | 124 | 123 | 123 |
| Senta | 201 | 200 | 200 | 199 | 199 | 198 | 198 |
| Titel | 14 | 18 | 22 | 30 | 40 | 42 | 44 |
| S.Mitrovica | -15 | -12 | -2 | 13 | 19 | ||
| Sabac | -114 | -111 | -101 | -89 | -84 | ||
| Beograd | 119 | 119 | 121 | 125 | 130 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.