| hidroloske stanice | 22-11 | 23-11 | 24-11 | 25-11 | 26-11 | 27-11 | 28-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -78 | -75 | -68 | -63 | -59 | -53 | -49 |
| Apatin | -20 | -18 | -16 | -12 | -9 | -5 | 0 |
| Bogojevo | -31 | -30 | -27 | -23 | -18 | -17 | -11 |
| Backa Palanka | -9 | -11 | -8 | -6 | 0 | 2 | 8 |
| Novi Sad | 23 | 18 | 22 | 24 | 30 | 32 | 38 |
| Slankamen | 151 | 154 | 159 | 163 | 166 | 170 | 178 |
| Zemun | 261 | 266 | 272 | 279 | 287 | 296 | 306 |
| Pancevo | 290 | 295 | 301 | 308 | 316 | 325 | 335 |
| Smederevo | 469 | 473 | 477 | 482 | 487 | ||
| N.Knezevac | 210 | 240 | 270 | 290 | 296 | 290 | 282 |
| Senta | 266 | 280 | 300 | 320 | 330 | 325 | 320 |
| Titel | 151 | 155 | 160 | 164 | 168 | 173 | 183 |
| S.Mitrovica | 345 | 351 | 363 | 385 | 410 | ||
| Sabac | 206 | 209 | 219 | 236 | 252 | ||
| Beograd | 220 | 225 | 231 | 238 | 246 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.