| hidroloske stanice | 17-11 | 18-11 | 19-11 | 20-11 | 21-11 | 22-11 | 23-11 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -50 | -45 | -65 | -88 | -90 | -65 | -28 |
| Apatin | 11 | 16 | -6 | -27 | -30 | -4 | 30 |
| Bogojevo | -4 | 26 | 30 | 10 | -12 | -16 | 8 |
| Backa Palanka | -4 | 16 | 38 | 43 | 22 | -3 | -14 |
| Novi Sad | -8 | 14 | 38 | 42 | 17 | -9 | -16 |
| Slankamen | 72 | 88 | 103 | 112 | 108 | 91 | 70 |
| Zemun | 195 | 205 | 217 | 223 | 225 | 223 | 215 |
| Pancevo | 234 | 244 | 256 | 262 | 264 | 262 | 254 |
| Smederevo | 429 | 430 | 432 | 428 | 427 | ||
| N.Knezevac | 178 | 198 | 218 | 223 | 226 | 228 | 230 |
| Senta | 247 | 263 | 278 | 283 | 288 | 290 | 292 |
| Titel | 78 | 94 | 109 | 118 | 114 | 97 | 76 |
| S.Mitrovica | 194 | 256 | 303 | 329 | 345 | ||
| Sabac | 58 | 116 | 158 | 182 | 197 | ||
| Beograd | 153 | 163 | 175 | 181 | 183 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.