| hidroloske stanice | 2026-07-07 | 08-07 | 09-07 | 10-07 | 11-07 | 12-07 | 13-07 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bezdan | -16 | -28 | -40 | -42 | -41 | -40 | -43 |
| Apatin | 43 | 40 | 36 | 30 | 28 | 26 | 24 |
| Bogojevo | 19 | 17 | 0 | -5 | -10 | -12 | -16 |
| Backa Palanka | 37 | 40 | 36 | 30 | 23 | 20 | 18 |
| Novi Sad | 21 | 29 | 27 | 20 | 13 | 10 | 7 |
| Slankamen | 82 | 90 | 93 | 89 | 87 | 82 | 79 |
| Zemun | 193 | 196 | 198 | 199 | 198 | 196 | 193 |
| Pancevo | 228 | 231 | 233 | 234 | 233 | 231 | 228 |
| Smederevo | 425 | 428 | 433 | 430 | 427 | ||
| N.Knezevac | 152 | 152 | 152 | 151 | 151 | 150 | 150 |
| Senta | 227 | 227 | 227 | 226 | 226 | 225 | 225 |
| Titel | 79 | 87 | 90 | 86 | 84 | 79 | 76 |
| S.Mitrovica | 42 | 41 | 36 | 33 | 28 | ||
| Sabac | -66 | -67 | -71 | -74 | -78 | ||
| Beograd | 144 | 147 | 150 | 151 | 150 |
Bezdan:
Bogojevo:
Novi Sad:
S. Mitrovica:
Varvarin:
Jasika:
Mojsinje:
Kratovska:
Grdelica:
Nis:
Mataruska:
Proračun maksimalnog proticaja oderedjene verovatnoće primenom kombinovanom metodom podrazumeva primenu dva osnovna postupka
1. SCS metodologija za razdvajanje Pe padavina od ukupnih-bruto padavina Pbr.
2. Teorije sintetičkog jediničnog hidrograma za determinisanje vršne ordinate jediničnog oticaja qmax
Maksimalni proticaji na manjim slivnim površinama A < 1000 km2 u Srbiji su posledica kiša čije trajanje Tk je kraće od 24h, što je i potvrđeno u mnogim analizama zabeleženih hidrograma i odgovarajućih hijetograma.
Zbog toga potrebno je maksimalnu dnevnu kišu svesti na merodavnu Htp, odnosno količinu padavina koja dovodi do pojave maksimalnog proticaja- model Jankovića(1994). Vrednosti "C" i "n" dobijene su na osnovu obrade hidrograma sa 93 bujična sliva u Srbiji - autor Ristić Ratko, (2000).
Postupak optimizacije metoda SCS napisana je u PHP jeziku.Metod i ulazni parametri "CN", "k", "B","C" i "n", određeni su na osnovu metodologije iz udžbenika - Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića
Racionalni metod kreiran je za proračun Qmax - proticaja na slivovima sa velikim učešćem nepropusnih površina - urbanizovanim sredinama, zatim koristi se kod projektovanja drenažnih sistema,objekata, u konzervacionim radovima , propustima kod manjih mostova, evakuacionih organa puteva, za površinske vode(rigode, odvodni kanali). Upotrebljava se na slivovima do 50 km2, mada u američkoj praksi gde je model najviše korišćen primenjuje se na slivovima veličine do 300km2. Usvaja se pretpostavka da je trajanje merodavne kiše jednako vremenu koncentracije.("Hidrologija Bujičnih tokova autora Ristić Ratka i Dragana Maloševića")
Tečenje niz padine dominira na malim slivovima gde se voda kreće u tankom sloju po površini terena, zato se u ovom slucaju za proračun vremena koncentracije koristi formula Kerby-ja.
Ovaj metod za određivanje velikih voda smatra se podesnim metodom određivanja proticaja, ako se na terenu mogu utvrditi tragovi velike vode.